Povjerenstvo za najljepši školski vrt posjetilo SSŠ Antuna Horvata
Projekt "Najljepši školski vrtovi" nastao je prema prijedlogu Obrazovnog programa Hrvatskoga radija - emisije "Slušaj kako zemlja diše", urednice Lidije Komes - u proljeće školske godine 1994./95....
Projekt "Najljepši školski vrtovi" nastao je prema prijedlogu Obrazovnog programa Hrvatskoga radija - emisije "Slušaj kako zemlja diše", urednice Lidije Komes - u proljeće školske godine 1994./95. Podupiru ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo zaštite okoliša, Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Zagreb i mnogobrojni darovatelji koji školama osiguravaju vrijedne nagrade. Među odabranim vrtovima koji ulaze u konkurenciju za nagradu ZLATNU POVELJU HRT-a za Najljepši školski vrt - je ove godine i Srednja strukovna škola Antuna Horvata.
Prijava škole s popratnim materijalom i fotografijama vrta je prihvaćena tako da je u srijedu, 4. srpnja, Povjerenstvo za izbor najlepšeg hrvatskog školskog vrta posjetilo školu i na licu mjesta se uvjerilo u izgled i stanje vrta. Budući da se Škola prvi puta prijavila na natječaj Povjerenstvo je bilo iznimno zadovoljno viđenim, budući da u školskom vrtu postoji nekoliko sastavnica: perivoj s 45 označnih vrsta drveća i cvijeća, nekoliko cvjetnih otoka, plastenik, ukrasni nasadi, projket katedrale od ukrasnih grmova... U uređenje vrta veliki su trud uložili učenici, nastavnici i djelatnici Škole, a pomogao je i Univerzal, doznajemo od ravnatelja Mirko Ćurić.
Naredni posjet Povjerenstva Školi je u rujnu ove godine, a nakon što obiđu sve odabrane školske vrtove proglašanjenje najljepših bit će u listopadu 2017. u posebnoj emisiji Hrvatske radio televizije.
„Čak i ako ne osvojimo jednu od nagrada velika će stvar biti do sada provedeno u uređenju lijepoga perivoja i vrta u samom središtu Đakova, starog oko pola stoljeća, koji je među ostalim i draga uspomena mnogim Đakovčanima bivšim učenicima, ali i jedna možda nedovoljno prepoznata vrijednost u srcu Đakova“, zaključio je Ćurić.
