Dvije nove knjige prigodom obljetnica biskupa Strossmayer i Silvija Strahimira Kranjčevića
U nakladi Đakovačkog kulturnog kruga:
U Đakovu su objavljene dvije knjige prigodom velikih obljetnica u nakladi Đakovačkog kulturnog kruga: Djelo i kulturni habitus biskupa Strossmayera u zrcalu prigodnica, autora Mirka Ćurića te knjiga Silvije Strahimir Kranjčević: O zdrav nam stiježe tisućljetni. Izabrane prigodnice, prigodom 160. obljetnice rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića.
O knjizi Djelo i kulturni habitus biskupa Strossmayera u zrcalu prigodnica, recenzentica dr.sc. Ružica Pšihistal je napisala: “Temeljem poznavanja prethodnih istraživanja i uz primjenu inovativnih metodoloških koncepata prema suvremenim znanstvenim standardima, autor je proveo opsežnu analizu književnih i neknjiževnih tekstova (uglavnom pjesničkih prigodnica, posveta i inskripcija) s ciljem opisa, tipologije i valorizacije djela i kulturnoga habitusa biskupa Strossmayera u nacionalnom i europskom kontekstu. Znanstveni je doprinos vidljiv u faktografskom, teorijskom i interpretativnom pogledu. Autor je uspješno povezao književnoznanstveni instrumentarij s teorijsko-metodološkim konceptima iz kulturne povijesti, antropologije i politologije što pridonosi potpunijem upoznavanju Strossmayerova programa u onodobnom kulturnom, političkom i crkvenom kontekstu. Izvorni je znanstveni doprinos monografije u utvrđivanju učinaka prigodnica u tvorbi kulturnoga identiteta biskupa Strossmayera i novim spoznajama o ulozi prigodnih tekstova u recepciji i emisiji Strossmayerova programa toskanizacije hrvatske kulture, što predstavlja značajan književnoznanstveni doprinos u području ukupnih istraživanja Strossmayerove kulturne baštine.”
U zbirci izabranih prigodnica, koja se objavljuju prigodom 160. obljetnice rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića, odabrane su Kranjčevićeve prigodnice posvećene znamenitim povijesnim osobama, u velikoj mjeri povezane uz Đakovo i biskupa Strossmayera koji je bio Kranjčevićev mecena i adresat četiri prigodnice. Osim biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, prigodnice posvećuje papi Lavu XIII., fra Grgi Martiću, caru Franji Josipu, Anti Starčeviću, Franji Račkom, Niki Spuževiću i Nikoli Tomasseu te kulturnim društvima i velikim nacionalnim obljetnicima: Hrvatskom pjevačkom društvu Trebević, Kninskom starinarskom društvu, 50-obljetnici službene uporabe hrvatskog jezika te desetoj obljetnici prosvjetnog društva Napredak u Zagrebu.
Kranjčević je svojim statusom velikog nacionalnog pjesnika, ali i pedagoškim i uredničkim radom u Sarajevu, rado prihvaćen kao izvoditelj govornih činova u vrlo različitim, svečanim prigodama. Kriteriji njegove ovlaštenosti su podjednako književno-kanonski i društveno-reprezentativni. Kranjčević svojim prigodnim pjesmama pokazuje stilsko, jezično majstorstvo, odnosno, dokazuje kako prigodne pjesme, koje se često smatraju manje vrijednima, ne moraju biti na rubu autorskih opusa.
